RAME ZA PLAKANJE

VIDEO verzija

Jeste li imali poriv požaliti se odmah prvoj osobi na koju naiđete i koja bi vas htjela saslušati kad se nalazite u težem razdoblju svoga života? Jeste. Pa tako osjećaju i drugi. Koriste li vas vaši prijatelji kao rame za plakanje ili su obzirni i traže savjet i podršku samo onda kada doista trebaju vašu pomoć? To trebate razlikovati. Neki dan u tramvaju pola sata sam nehotice morala trpjeti telefonski razgovor jedne suputnice. Pola sata ona je nekome govorila kako njezina kolegica s posla ima nekorektan odnos prema njoj jer nikako da se dogovore za raspored rada po smjenama za vrijeme blagdana i to je shvaćala kao osobni atak na nju. Razgovarala je neprekidno ubrzanim i jednoličnim tempom bez pauze. Sugovornik je nekoliko puta htio nešto prokomentirati, ali ova suputnica je odmah uskočila: „Slušaj me!“

Kako biste se vi osjećali da zračite svoju glavu pola sata slušajući frustriranu osobu koja pretače u vaše uho ovu negativnu energiju? Stvar je bila još gora jer za to vrijeme nisam pozorno slušala svoga supruga koji mi je nešto lijepo govorio.

Savjet:  Ne dozvolite ljudima da budete rame za plakanje!  Otvoreno im recite da suosjećate s njima, ali da vas njihovi problemi čine tužnima. Okrenite razgovor u drugom smjeru ili uputite osobu na izvor nekih korisnih informacija! Imate dovoljno svojih članova obitelji kojima trebate biti rame za plakanje.

Ima jedan izuzetak za najbolje prijatelje: zaplačite zajedno s prijateljem ili zaplačite umjesto njega. To je jednom napravila moja prijateljica. Zatekla me ljutitu iako je situacija bila tužna. Nisam mogla plakati. Ona je pustila suzu umjesto mene. Zabezeknula sam se i zasramila. Ali bilo mi je lakše. Ili budite jednostavno tu uz prijatelja kada mu je teško, u tišini i bez riječi kada ne možete pomoći savjetom. Znamo svi dobro koje su to situacije.

Rajna Banovac, 4.1.2017.