KAKO PREPOZNATI EMOCIJE I NOSITI SE S NJIMA?

Važno je poznavati biokemiju našega tijela kako bismo lakše razumjeli stanja u kojima se emocionalno, tjelesno, mentalno i duhovno nalazimo. Amigdala je struktura u mozgu koja regulira emociju straha. Ona ima važnu ulogu jer čuva naše tijelo od bespotrebnih ozljeda i neadekvatnih postupanja. Strah stavlja tijelo u stanje pripravnosti u zahtjevnim i opasnim situacijama. Talamus prepoznaje opasnost, aktivira se i šalje poruku amigdali. Taj put traje samo 12 milisekunda i zato možemo automatski reagirati ne promišljajući. Tijelo je programirano da samo sebe štiti bez upliva našega svjesnog uma.

Postoji nekoliko stupnjeva straha ovisno o tome u kojoj mjeri možemo izbjeći opasnost. Kada možemo izbjeći opasnost, tada govorimo o strahu. Kada nismo sigurni možemo li izbjeći opasnost, tada ulazimo u stanje panike. Kada se moramo suočiti s bezizlaznom situacijom koja se tiče našeg preživljavanja, tada smo u stanju užasa.

Također postoji cijeli raspon nerealnih strahova i duševnih oboljenja koja se temelje na strahu, kao što su fobije i dječji strahovi. Kod ovih drugih, tijekom odrastanja nadrastemo i određene strahove, međutim, mnogi strahovi koje smo pohranili u podsvijest prate nas tijekom daljnjeg života. Traume ili subjektivni doživljaj stvarnosti podloga su za razvoj i održanje nezdravog straha koji ne samo što ograničava ljudske potencijale već dovodi i do kroničnih bolesti.

Prenijet ću vam nešto iz male, ali vrlo korisne knjige „Emocije – što i kako s njima“ koju je publiciralo Psihološko savjetovalište Sveučilišnog centra iz Rijeke.

Mi ljudi emocionalna smo bića. Da tako nije, našli bi se u velikom problemu. Emocije ne služe samo za očuvanje fizičkog tijela već i kao alat za komunikaciju s drugim ljudima i okolinom. Emocije imaju svoju energiju i volimo reći kako su „zarazne“. Stoga, pripazite koliko vremena provodite s osobama s negativnim emocijama. Ne govorimo o tome da postoje dobre i loše emocije. Sve su emocije potrebne, ali potrebno je znati kako ih koristiti za naše dobro.

Često za emocije kažemo da su osjećaji, međutim osjećaji su sami dio ovog širokog spektra emocionalnog stanja. Postoji i način kako izražavamo emocije i taj se aspekt naziva ekspresija. Uz to, osjećamo i ono što nazivamo fiziološka pripremljenost koja označava kako naše tijelo reagira u određenom emocionalnom stanju. Emocije imaju i svoju funkciju ovisno o tome što određenom emocijom želimo postići.

Upravljati emocijama značilo bi iskoristiti njihov pozitivan aspekt, a to ima svaka emocija. Ako se emocije pojavljuju u pogrešno vrijeme i na pogrešnom mjestu, mogu nas povrijediti, kao i one koji su uz nas.

Upravljanje odnosno regulacija emocija odnosi se na niz različitih procesa kojima se reguliraju same emocije. Ti procesi mogu biti automatski ili kontrolirani, svjesni ili nesvjesni te mogu imati učinak na jednu ili više točaka u procesu stvaranja emocija.

Emocije mogu biti ugodne i neugodne i normalno je da ćemo izbjegavati neugodne. Ako se neugodne emocije češće javljaju, tada stvaramo obrambeni mehanizam i odbijanje proživljavanja neugodne emocije odnosno situacije koja je aktivira. Mnogi ljudi misle da su emocije slabost i izbjegavaju pokazivati emocije. Npr. „muškarci ne plaču“, „nemoj plakati, sine, jer to me jako ožalošćuje“, „ne smij se jer iza smijanja dolazi plač“…

Cijelu epizodu poslušajte na PODCAST-u.