POTREBNO JE RAZUMIJEVANJE SVOGA EMOCIONALNOG STANJA

Mi smo ljudi emocionalna bića, a emocije kao podloga za osjećaje, čuvaju nas kao obrambeni mehanizam i potiču na akciju i razvoj.

Pogledajte VIDEO

Mi smo ljudi biokemijski proces kojim upravlja naš mozak, organ zadužen za obradu informacija i davanje uputa bio-procesima u našem tijelu.

Imajte ovo na umu

Kada primijetite da vaše raspoloženje oscilira tijekom dana iz euforije u depresiju, ako vam se javljaju uvijek iste uznemirujuće misli u točno određeno vrijeme, a najčešće kada se trebate odmoriti, kao da neki stroj radi mimo naše volje, znajte, to mozak obrađuje informacije iz nesvjesnog i podsvjesnog, najmanje iz svjesnog. On radi na način kako mu je stvorena podloga, na temelju neuronskih mreža koje su se razvile kao radna memorija. To su navike razmišljanja, utabane staze, ono što je mozgu poznato. Ta mašinerija, teror misli, nismo mi. To radi naš mozak.

Kada ovo razumijemo, tada možemo svjesno utjecati na novi poredak veza u mozgu. Zato govorimo o mozgu i njegovoj sposobnosti plastičnosti, mijenjanja. Mozak je, uz jetru, mozak koji se može obnovljati do kraja života. Međutim, mozak ima nevjerojatnu sposobnost očuvanja zdravlja i razvoja do kraja našeg života.

Kako da se bolje osjećamo?

Kako ukrotiti misli koje nas svakodnevno teroriziraju? Ima načina, ali potrebna je vježba, disciplina, razumijevanje, nježnost i odvajanje mehanizma automatike razmišljanja od našeg istinskog bića, od naše suštine. Evo nekoliko načina:

1 – Učite nove stvari

Učenje trebate prihvatiti kao cjeloživotni proces, ali tijekom životnih razdoblja više nećete morati učiti mnoštvo nepotrebnih činjenica koje ničemu ne služe već imate mogućnost tražiti nove interese i proučavati nova područja koja vas zanimaju. Vi ste tada na putu stjecanja pravoga znanja i mudrosti. A time pomažete i svome organizmu da duže i zdravije živi. Učite psihologiju ako imate psiholoških smetnji. Učite biokemiju i saznajte kako radi vaš organizam.

2 – Jačajte volju

Mi smo ljudi po prirodi lijena bića i volimo svoje fotelje i kauče. Volimo inertnost i liniju manjeg otpora. Volja je mentalni ili možemo reći duhovni mišić koji se vježba kao i svaki tjelesni mišić. Ono što ne vježbamo, ono što ne koristimo, to atrofira i umire. Pokrenite se iako vam je teško. Uvedite neke zdrave navike i vježbajte samodisciplinu. To će vam donijeti zadovoljstvo samima sobom, ali i zdravlje.

3 – Dajte svome mozgu ono što voli

Mozak voli zdravu hranu, dinamičnost u zbivanju, voli filozofiranje, promišljanje i intelektualiziranje. Mozak voli umjetnost i zabavu i ne služi samo za smišljanje ideja o preživljavanju i plaćanju računa.

Životna razdoblja koja treba razumjeti

Znamo da se naš životni tijek dijeli na razdoblja, od djetinjstva i mladenaštva do produktivne i zrelije dobi pa do starosti. Taj tijek treba prihvatiti, ali paziti da se ne poistovjetimo s preduvjerenjima da moramo biti dio statistike odnosno da svakako moramo oboljeti od nekih degenerativnih bolesti koje donosi starost.

Neke stvari ne možemo izbjeći, ali mnogo možemo učiniti za jačanje zdravlja i produljenje zdravijeg života bez obzira na smetnje koje ipak donosi starija dob. U nastavku ćemo govoriti o psihološkim promjenama kod starenja.

Psihološke promjene kod starenja

Starenje je normalan biološki proces koji počinje već od našega rođenja. Starenje se odvija i na dnevnoj unutarnjoj razini našeg organizma. Stanice se svaki dan rađaju, razvijaju, obavljaju svoju funkciju, umaraju se, atrofiraju i završavaju svoj životni ciklus.

Kao i svome organizmu u cjelini kroz životni put, tako možemo i na dnevnoj razini pomoći svojim stanicama, a tu su i neuroni kao stanice kada govorimo o mozgu, da se pomlade i da se uspori njihovo trošenje. To se radi kroz zdrav život, kroz učenje prihvaćanja realiteta i prilagođavanja, ali i njegovanje intelektualnih i duhovnih sposobnosti te otključavanjem potencijala koji su u nama.

Prepoznajte promjene u sebi, ili kod drugoga, izgradite razumijevanje toga

1 – Starenjem sposobnost učenja nije narušena, štoviše, možete pojačati kapacitet mozga kroz preoblikovanje sinapsi i jačanja mogućnosti stjecanja i primjene novih znanja. Završiti fakultet u 50-tim ili kasnije mnogo je lakše nego u 20-tima naročito ako birate područje koje vas zanima. Možete nadopuniti znanje stranog jezika ili učiti nekoliko novih – kapacitet mozga to može primiti u neograničenom obujmu. Jačate nova područja mozga kao što su memorija i govor.

2 – Opada nivo motivacije. Volimo svoj kauč, fotelju, ne želimo promjene, sve nam je naporno. Skloni smo zapustiti se, očekivati od drugih da nas potaknu i motiviraju, skloni smo kriticizmu, naprosto ništa nam se ne da. Samo da  nas ostave na miru u našoj zoni komfora.

3 – Dugotrajno pamćenje nije narušeno, ali kratkoročno jeste. Mozak je poput arhiva. Ima dva odjeljka: jedan za trajno pamćenje, a drugo za kratkoročno. Poput arhiva. Recikliramo dokumentaciju koja nema trajnu vrijednost da ne opterećuje prostor, ali izdvajamo postupno gradivo koje čuvamo npr. godinu dana ili tri, a iz toga izvlačimo gradivo koje je potrebno čuvati zauvijek. Stoga se ne trebate čuditi sebi niti starijim osobama kada pričaju o davnim vremenima, a zaborave što je bilo jučer. U starijem dobu ima se više vremena razmišljati o prošlosti.

4 – Psihičke bolesti češće se javljaju kod starijih osoba, i to kod onih koje nisu „radile na sebi“ ili imaju neke genetske predispozicije. Makar je novija znanost otkrila da svako ljudsko biće može mijenjati svoj genski zapis aktivnostima i promjenama na razini bića i promjenom okoline ili uvođenjem novih impulsa i zanimljivosti, jednostavno da bude drugačije i poticajno. Makar psihičke bolesti, kao što su depresija, sve češće pogađa i mlađu populaciju što nije uopće čudno zbog složenosti svijeta u kojemu živimo. Tehnološki razvoj i društvene promjene adekvatno ne prati prilagođavanje nas kao duhovnih, emocionalnih i tjelesnih bića.

Anksioznost je blagi poremećaj koji se očituje tjeskobom i normalno je stanje u čovjeka kao obrambeni mehanizam na opasnost koja već jeste ili prijeti, međutim, ako prijeđe granicu normalnoga, prelazi u patologiju, u depresiju. Zato je važan „rad na sebi“ i razumijevanje, učenje o svemu tome, a i primjena tehnika koje možemo sami ili uz pomoć trenera, coacha, duhovnog iscjelitelja… Ukoliko primijetite da ni to ne pomaže, tada je dobro potražiti psihologa ili psihijatra, osobe koje se bave patološkim stanjima i iskusnije su u tome.

Read More